
Iako su česta pojava u životu, hronične alergije ostaju nedovoljno razjašnjene i tretirane. Ljudi koji se leče od alergija, imaju utisak da se “svaka različita alergija tretira jednim te istim lekom”. Međutim, stvarnost je drugačija i napredovanje medicine i alergologije dovodi do individualnih terapijskih protokola. O ovoj temi razgovarali smo sa doktorkom medicine Milom Božinović Veličković, specijalizantom interne medicine u Univerzitetskom kliničkom centru Srbije.
Najčešći alergeni
Koji su najčešći uzroci alergije kod odraslih/dece?
— Najčešći alergeni su polen, grinje, buđ, dlaka kućnih ljubimaca, hrana, lekovi i ubodi insekata. Svaki od navedenih alergena je lako dostupan u svakodnevnom životu, što može uticati na učestalost pojava alergija.
Kako se može prepoznati da li je u pitanju alergija ili neka druga bolest (npr. prehlada, astma)? Kakva je razlika?
— Alergija obično traje duže, bez povišene temperature. Simptomi kao što su svrab očiju, vodenast sekret iz nosa i kijanje razlikuju se od prehlade. Astma uključuje otežano disanje i može biti alergijskog porekla, ali i nealergijskog. U svakom slučaju, detaljniji pregled je neophodan.
Simptomi alergije i testovi
Da li je potrebno da se urade testovi na alergije? Koje testove preporučujete?
— Da, korisno je, i neophodno. Preporučuju se kožni ubodni testovi (prick test) i/ili krvna analiza (specifični IgE antitela), u zavisnosti od simptoma i uzrasta. Uglavnom je sve danas dostupno kako u državnim tako i u privatnim laboratorijama.
Simptomi kao što su curenje iz nosa, svrab očiju, osip… da li to ukazuje na alergiju?
— Da, to su tipični simptomi alergijskog rinitisa ili alergijske reakcije na koži (npr. urtikarija). Postoji niz drugih simptoma koji takođe mogu ukazati na alergiju.
Zašto su simptomi jači u određeno doba godine?
— Zbog sezonskih alergena – poleni drveća u proleće, trava u leto i korova u jesen su najčešći uzroci sezonskih alergija.
Može li alergija izazvati umor, glavobolju ili probleme sa spavanjem?
— Da. Zapušen nos i svrab mogu otežati spavanje, što dovodi do umora i ponekad glavobolje. Netretirane alergije mogu poremetiti i svakodnevni život, vožnju, koncentraciju i ostalo.

Lečenje alergije
Koje su najbolje opcije lečenje alergije?
— Zavisi od tipa alergije. Najčešće:
- Antihistaminici
- Kortikosteroidni sprejevi za nos
- Imunoterapija (vakcina za alergije)
- Izbegavanje alergena
Da li treba da se antihistaminici redovno piju ili samo kada se pojave simptomi?
— Kod blagih simptoma – po potrebi. Kod jakih ili sezonskih – redovno tokom perioda izloženosti. Određene kombinacije lekova (antihistaminici i kortik) su često potrebni za kontrolu jačih alergija.
Postoje li prirodni načini za ublažavanje simptoma?
— Simptome alergije možete ublažiti:
- Ispiranjem nosa fiziološkim rastvorom
- Čajem od koprive (blago antihistaminsko dejstvo)
- Boravakom u zatvorenom kad je polen visok
- Čestim pranjem kose i odeće
Kako mogu da se izbegnu alergeni u svakodnevnom životu?
— Izbegavanje je teško i može remetiti dnevne rutine. Preporuka je da često menjate posteljinu, koristite HEPA filtere za vazduh, kućne ljubimce držite podalje od spavaće sobe i zatvrajte prosore kada je visoka koncentracija polena.
Ishrana i alergije
Da li bi promena ishrane mogla pomoći kod simptoma?
— Kod osoba sa alergijama na hranu – svakako. Inače, zdrava ishrana može smanjiti upalne procese, ali nije zamena za terapiju.
Mogu li putovanja, klima ili stres pogoršati alergiju?
— Da. Promena klime (novi alergeni), suvi ili vlažni vazduh, stres, sve to može pogoršati stanje. Preosetljive osobe mogu izvršiti medikamentoznu pripremu pre puta.
Deca i alergije
Kako može da se prepozna alergija kod deteta koje još ne zna da opiše simptome?
— Iako je teško odrediti tegobe kod deteta, važno je slušati opis njegovog dana i ponašanja. Zapažanja roditelja: dete često trlja nos (“alergijski salut”), oči, kašlje noću, ima osip ili često curenje iz nosa bez temperature.
Da li alergije kod dece mogu nestati s godinama?
— Da, neke (poput alergije na mleko ili jaja) često nestanu. Polenske i inhalacione alergije obično traju duže.
Šta treba da se radi ako dete ima ozbiljnu alergijsku reakciju?
— Odmah pozvati hitnu pomoć. Ako dete ima dijagnostikovanu tešku alergiju, treba imati epinefrin auto-injektor (npr. EpiPen).
Regionalni problemi
Koji tip polena najčešće izaziva alergije u ovom regionu i u koje doba godine?
— Tokom proleća, najčešći alergeni su poleni drveća, poput breze i leske.
U letnjim mesecima, alergije najčešće izazivaju poleni trava, dok je u jesen dominantan alergen ambrozija.
Kako se može razlikovati polenska alergija od obične prehlade?
— Polenska alergija: traje duže, bez temperature, sa svrabom. Prehlada: kraće traje, sa temperaturom i gustim sekretom.
Koje testove preporučujete za tačno utvrđivanje na koji polen je neko alergičan?
— Prick testovi na inhalatorne alergene ili specifični IgE testovi (krvni)

Evo kada ne smete napolje
Da li ljudi sa alergijama treba da izbegavaju boravak napolju u određeno doba dana?
— Da, naročito ujutru (5–10h) kada je koncentracija polena najviša, kao i za vetrovitih dana zbog lakog sirenja vazduhom.
Da li klima-uređaji ili pročišćivači vazduha pogoršavaju simptome?
— Klima može pogoršati ako nije čista. Pročišćivači vazduha sa HEPA filterom često pomažu smanjenju simptoma.
Kako se pravilno koriste sprejevi za nos ili kapi za oči?
— Sprej za nos se koristi tako što blago nagnemo glavu napred, raspršimo sprej u jednu, pa u drugu nozdrvu, bez snažnog udisanja.
— Kapi za oči se ukapavaju tako što nagnemo glavu unazad, nežno povučemo donji kapak i kapnemo u spoljni ugao oka, pazeći da kapaljka ne dodirne oko.
Doziranje spreja ili kapi uvek treba prilagoditi savetima lekara.
Mogu li se simptomi pogoršati iz godine u godinu?
— Da, ako se ne leče ili ako se poveća izloženost alergenima. Kod nekih se razvija i alergijska astma. Važno je obratiti pažnju i upoznati pacijenta sa “neprijateljem”.
Vakcina i imunoterapija
Da li postoji vakcina ili imunoterapija za lečenje polenske alergije?
— Da, specifična imunoterapija (SIT) je dostupna u vidu injekcija ili podjezičnih tableta. Daje se duže vreme, ali može značajno smanjiti simptome.










