
Istina o porodilištima umesto proslave jubilarne 50.epizode Zdrave priče:
“Zato što živimo u društvu u kojem je način na koji donosimo decu na ovaj svet slika direktnog susreta sa sistemom koji se, u najranjivijim momentima, ponaša kao najveći neprijatelj.”
Zdrava priča svoj jubilej posvećuje važnoj temi i problemu koji ovo društvo već decenijama drži u kutiji ćutnje, iz koje proviruje uglavnom kada se nešto baš strašno desi.
Kakva su naša porodilišta danas? Da li se menjaju i zašto ne? Da li će novi Nacionalni vodič za vaginalni porođaj pokrenuti stvar ili će ostati samo puka reč na papiru? Ovo su samo neka od pitanja o kojima su gošće podkasta razgovarale.
A o tome zašto je baš ovu temu odabrala za jubilej, o putovanju kroz Zdravu priču, uspesima i važnim temama koje ovaj podkast detaljno obrađuje, razgovaramo sa Dolores Milošev Erdeg, idejnom autorkom, voditeljkom i urednicom ove sjajne zvezde na digitalnom nebu.

Razgovori koji liče na sve one dobre kafe s prijateljima
Motivaciju za pokretanje podkasta Dolores je pronašla u otvaranju jednog potpuno novog medijskog prostora – formata koji omogućava više slobode nego što su to nudili klasični mediji u kojima je prethodno radila kao voditeljka.
„Autorska sloboda i pečat, neograničeno vremensko trajanje, razgovor koji liči na sve one dobre kafe s ljudima koji imaju mnogo vrednog da kažu, a za koje često nemamo vremena – umesto postavljanja pitanja“, najveće su prednosti podkasta u odnosu na klasične medije, objašnjava Dolores.
Prva epizoda podkasta Zdrave priče emitovana je u decembru 2022. godine. Entuzijazam je bio veliki, ali su se nakon nekoliko snimljenih epizoda suočili sa finansijskim izazovima. Usledila je pauza od sedam meseci, koju su iskoristili za promišljanje o tome ko i kako može podržati nastavak rada i obezbediti njegovu održivost.
„Nakon te pauze, nismo stali do dan danas“, kaže naša sagovornica. Danas iza sebe Zdrava priča ima 50 nedelja rada na epizodama u kontinuitetu, što čini 25 meseci jedne autentične i posvećene priče.
Zdrava priča – mesto za iskrene razgovore i lična prepoznavanja
Za Dolores, Zdrava priča danas predstavlja svojevrsni okrugli sto – prostor na kojem se otvaraju priče o odrastanju, sazrevanju, formativnim godinama i svemu onome što iz detinjstva oblikuje naše odraslo „ja“. To su, kako kaže, tačke koje nas povezuju, ma koliko različiti bili.
„Ti mirisi krofni nedeljom, bakina kuhinja, drugari, obrazovanje, traume…“ – sve su to delići života koji u nama bude osećaj pripadnosti. S druge strane, ugošćuje i stručnjake koji nam objašnjavaju fenomene psihologije sazrevanja.
„Zdrava priča se menja koliko se i ja menjam“, kaže Dolores, ukazujući na povezanost sadržaja s ličnim rastom.

Dati glas onima koji se inače ne čuju
Od samog početka, Zdrava priča je prostor za teme koje na medijskoj sceni gotovo da i ne postoje ili se pojavljuju samo kada se desi neka tragedija. Od odnosa medicinskog osoblja prema deci, preko svakodnevnog života osoba sa dijabetesom i izazova s kojima se suočavaju roditelji dece sa smetnjama u razvoju, pa sve do uslova u porodilištima – svaka od tih tema dobila je pažnju i poštovanje koje zaslužuje.
„Mediji formiraju društvo – to je već dokazano“, ističe Dolores, dodajući da je za nju posebno dragocena direktna komunikacija sa publikom, koja se javlja nakon svake epizode, deleći utiske i lična iskustva.
„Paralelno sa emitovanjem, imamo komunikaciju sa publikom, koja je slobodna da nam piše utiske na ove teme, i tada shvatite koliko smo kao društvo gladni i žedni da nas neko čuje kada pripadamo manjini – u bilo kom smislu.“
Najveći uspeh Zdrave priče vidi u tome što se ove ozbiljne teme prezentuju u vrhunskoj produkciji, dajući im, kako kaže, „holivudski sjaj“. Na taj način dopiru i do onih koji se tim temama možda ranije nisu bavili. „Dopiremo i do onih kojih se ta tema direktno ne tiče, a to je velika stepenica – senzibilisanje društva za razumevanje onih koji su za nas ‘nepoznati’. Samim tim, imamo samo strah od nepoznatog“, navodi Dolores.
„Kada damo ime svemu sa čim se suočavamo, ljudi se povezuju“ – i baš tu, u tom prepoznavanju, leži snaga jedne Zdrave priče.

U stilu Zdrave priče: Umesto čestitke – istina o porođajima u Srbiji
Pitali smo Dolores zašto je baš temu porodilišta odabrala za jubilej. Možda bi bilo za očekivati da se tu nađe neka vedrija tema za slavlje – baš kao što bi i porođaj trebalo da bude tema o kojoj govorimo sa radošću i osmehom na licu.
U duhu onoga što zaslužuje da se slavi, ali i uz prepoznatljiv pečat Zdrave priče, koja skreće pažnju upravo na ovakve sistemske probleme koji nam to slavlje neretko kvare, autorka podkasta objašnjava:
„Zato što živimo u društvu u kojem je način na koji donosimo decu na svet slika direktnog susreta sa sistemom koji se, u najranjivijim trenucima, ponaša kao najveći neprijatelj. Zato što su porodilišta mesta na kojima zaposleni često pate od zamora saosećanja, a mi se, kao društvo, navikavamo na torturu nad telom i nazivamo je nužnošću i herojstvom. Vapaje za dostojanstvom poistovećujemo s razmaženošću i ‘osetljivim ženama’.
Kroz surovu istoriju nikako da pogledamo istini u oči – da naše bake, koje su se porađale na njivama kroz suze i bol, i dalje govore o tim iskustvima dok ih mi tapšemo po ramenu kao da su heroine.
Moramo početi da dajemo definicije problemima, jer samo tako možemo doći do rešenja. Mislim da smo to i uspele – počevši od činjenice da smo razgovarale o tome kako porodilišta, svojom arhitekturom, podsećaju na mesta za disciplinovanje tela, poput zatvora, pa sve do pitanja nedostatka akreditacije naših zdravstvenih ustanova, što je praktično jedini oblik supervizije – i još mnogo toga vrlo konkretnog.“
U nastavku je cela 50. jubilarna epizoda Zdrave priče o našim porodilištima. Pogledajte je na miru u celosti ili deo po deo, kako vam više odgovara. Zajedno sa Dolores, zahvaljujemo vam se na interesovanju za ovu važnu temu i radujemo se da čujemo vaše utiske. Važno je da pričamo, da delimo, da se čujemo i da konačno menjamo stvari na bolje.

Jasmina je autorka, koordinatorka i urednica Roditeljskog portala Svet za Nas. Završila je srednju medicinsku školu za babicu, osnovne i master studije psihologije, edukovala se u brojnim psihoterapijskim školama i modalitetima. Profesionalno je usmerena na pružanje psihološke podrške sadašnjim i budućim roditeljima. Završila je školu naučnog novinarstva, kreira sadržaj i piše u domenu psiholoških i medicinskih nauka.











