
Koliko god da se svi obradujemo raspustu, već posle par nedelja osetimo nove izazove organizacije – treba prilagoditi svakodnevicu uslovima bez obaveza, kada su deca stalno kod kuće. Sve je lakše kada su tu bake i deke, ali šta ako nisu? Kako da balansiramo između svojih obaveza i potreba dece? Da li da ih pustimo da se sami snalaze ili da im ponudimo aktivnosti? Gde ćemo na more, kad, kako, koliko… I da li je sve to lakše kad imamo jedno ili dvoje dece, ili pak višečlane porodice imaju tu prednost da – ako ništa drugo – nikada nisu usamljeni?
Moje zlatno pravilo, otkako sam postala mama (jednog deteta), jeste da kad god imam dilemu, savet prvo potražim od drugarica koje imaju više dece. One uvek imaju neki dobar trik, prošle su gotovo sve krizne situacije i, što je ključno, uz manje stresa uspešno se organizuju.
Zato sam ovog puta razgovarala sa dragom Milenom Kostić (Mama iz magareće klupe) – majkom šestoro dece različitog uzrasta. Donosimo vam uvid u to kako izgleda raspust jedne velike porodice, uz korisne savete i trikove jedne sjajne mame koja ima ćerke od sedam, 11 i 15 godina i sinove od dve, devet i 13 godina.
Organizacija vremena bez ekrana
Kako izgleda raspust u vašoj porodici sa šestoro dece? Šta su vam najveći izazovi?
– Ovu školsku godinu završavamo sa četvoro školaraca, jednim predškolcem i jednim mališanom u jaslicama – što znači da je raspust zaista pravi raspust. Suprug obično uzima godišnji odmor samo tokom letovanja, dok ostatak vremena radi. Moje radno vreme je fleksibilno – edukacije i savetovanja već prilagođavam deci i inače – ali tokom raspusta, kad su svi kod kuće, to postaje izazov: koordinacija posla i porodičnih obaveza. Zato se trudim da sebi što više pojednostavim radne dane. Na primer, već desetak meseci vikendom pripremam unapred bar ručak za naredne dane, što mnogo pomaže.
Dodatni izazov je organizacija njihovog vremena, a da to ne znači samo “evo ti ekran”. Suprug i ja se često osećamo kao da smo na klackalici između “moramo ih nekako organizovati” i “neka se dosađuju”. Verujem da se mnogi roditelji prepoznaju u tome.

Putovanja i pakovanje – lekcije samostalnosti i odgovornosti
Kako putujete? Kako se pakujete za letovanje?
– Pošto nas je osmoro, za putovanja nam treba kombi – i upravo to i vozimo. To je ogromna prednost jer praktično nemamo ograničenja kad je reč o pakovanju. Dok nas je bilo sedmoro i imali smo miniven, uspevali smo da se spakujemo u dva kofera. Sada svako ima svoj manji kofer ili torbu i pakuje se samostalno. Spisak pravimo nekoliko dana ranije i prema njemu se pakuju, što je odlična lekcija o samostalnosti i odgovornosti. Najmlađeg, naravno, pakujemo mi, a one nešto starije proverimo diskretno – bez da znaju.
Najveći izazov su tinejdžeri i oni koji uskoro to postaju – imaju svoje spiskove koji znaju da budu podugački. Pošto volimo aktivna letovanja – obilazimo plaže, gradove, muzeje, iskopine – nosimo i priručne stvari: suncobrane, stolice, lopte i razne igre za plažu. Ali kao što rekoh – imamo kombi. 🙂

Deca u velikim porodicama uvek imaju društvo kod kuće
Sigurno ima mnogo izazova, ali i lepih strana. Koje su prednosti velike porodice kada je raspust u pitanju?
– Uvek će se naći bar dvoje koji se u nekom trenutku slažu 🙂 Kada su drugari iz škole, vrtića ili sportskih klubova na putu, kod bake i deke ili zauzeti, nije veliki problem jer deca uvek imaju društvo kod kuće. Čak i kada se dosađuju, lakše zajedno smisle neku novu igru ili aktivnost.
Nisu uvek svi raspoloženi za iste aktivnosti
U kojoj meri vi organizujete njihove aktivnosti, a koliko ih puštate da sami osmišljavaju svoje vreme? Da li animiraju jedni druge?
– Ne znam da li smo pronašli pravi balans, ali trudimo se – kao i većina roditelja. Podstičemo ih da sami osmišljavaju aktivnosti, ali život u gradu ipak ograničava njihove mogućnosti za samostalno istraživanje. Ja sam ta koja ima “spisak” za izlete: od odlazaka na jezera, reke, bazene, do muzeja, radionica i neobičnih mesta. Realizacija zavisi od mog vremena, finansija i faze u kojoj se nalaze – ako su sami nešto osmislili, neću im se uplitati.
Zbog različitih uzrasta, nisu svi uvek raspoloženi za iste aktivnosti. Ali verujem da ih sve to oblikuje u osobe kakve želim da postanu.
Sa najstarijom decom je najizazovnije
Pitajte me kako je sa tinejdžerima, umesto kako je sa bebom 🙂
Kako uspevaš da uskladiš sve izazove – tinejdžere, maturu, malu decu…?
– Poslednje dve godine, otkako je stigao najmlađi član porodice, često ljudima govorim da su nas svi pitali kako je s bebom, da li se snalazimo, jesmo li se navikli… A zapravo, trebalo je pitati kako je sa tinejdžerima 🙂 Svaki uzrast ima svoje izazove, to je sigurno. Ali sa najstarijima je često najizazovnije jer sve to proživljavamo prvi put – i posle 15 godina roditeljstva često se pitam da li znam šta radim.
Različiti uzrasti donose različite potrebe, ali još važnije – svako dete je osoba za sebe, sa svojim karakterom, temperamentom i stilom komunikacije. Trudimo se da svako ima svoj prostor “jedan na jedan”, da ga stvarno čujemo i vidimo. Verujem da je to dobra osnova za sve dalje.
Vreme za sebe i vreme za nas dvoje
Kako ti nalaziš prostor za sebe? Imate li ti i suprug vremena za negovanje partnerskog odnosa?
– Imam prostora za sebe, iako ne uvek u meri koja mi je potrebna – ali radim na tome. Nije to samo zato što su deca prioritet (a to je svesna odluka, ne žrtva), već i zbog nekih duboko ukorenjenih uverenja o tome koliko je važno imati prostor za sebe. Srećom, suprug često više brine o tome nego ja i obezbedi mi vreme kada mi je potrebno. Isto tako, lakše primetim kada njemu treba pauza i trudim se da mu to i omogućim.
Lično, najdraži odmor mi je tišina i knjiga. Ali baterije mi pune i sitnice – kao i mnogima, verujem.

Jasmina je autorka, koordinatorka i urednica Roditeljskog portala Svet za Nas. Završila je srednju medicinsku školu za babicu, osnovne i master studije psihologije, edukovala se u brojnim psihoterapijskim školama i modalitetima. Profesionalno je usmerena na pružanje psihološke podrške sadašnjim i budućim roditeljima. Završila je školu naučnog novinarstva, kreira sadržaj i piše u domenu psiholoških i medicinskih nauka.










