Nikada nije bilo lakše saznati gde se šta nalazi na planeti. Dovoljan je jedan klik i svet je pred nama....
CILj nastave i učenja Građanskog vaspitanja je podsticanje razvoja ličnosti koja je odgovorna prema svojim pravima i pravima drugih, otvorena za dogovor i saradnju i spremna da aktivno učestvuje u životu školske i lokalne zajednice, uvažavajući principe, procedure i vrednosti demokratskog društva.
U trećem razredu učenici proširuju svoj radijus kretanja i svakim danom sve bolje upoznaju svoju lokalnu zajednicu. Znaju gde je pošta ili gde su sportski tereni, gde se ide kod lekara ili u kupovinu. Međutim, nedovoljno poznaju ko je obezbedio vodu, napravio put ili organizovao prevoz ljudi, odnošenje đubreta, sređivanje parka ili čišćenje snega na ulicama. Sadržaj ovog programa treba da omogući učenicima da se upoznaju i sa tim aspektom komunalnog života građana u nekoj lokalnoj zajednici, a koje se međusobno mogu vrlo razlikovati (seoska, prigradska, gradska). Od učenika se očekuje ne samo da upoznaju lokalnu zajednicu već i da imaju kritički odnos prema njoj, u smislu da promišljaju šta sve nedostaje ili nije dovoljno razvijeno kako bi ona u što većoj meri zadovoljavala potrebe svih građana koji tu žive (više parkova, pešačkih prelaza, bioskop, bazen, tržni centar, igraonica…). U tim aktivnostima učenike treba podsticati da misle i o potrebama drugih, a ne samo o sopstvenim, i da jačaju svest i osetljivost za specifične razlike među ljudima u zajednici po polu, uzrastu, zdravstvenom stanju, obrazovanju, nacionalnosti, veri.
Program predviđa da učenici bolje upoznaju i različita udruženja građana kojih ima veliki broj u malim sredinama. Neka od njih su nastala nedavno (npr. udruženje ljubitelja video igara), neka imaju trajanje i više od jednog veka (npr. udruženje pčelara), neka su za zabavu i zadovoljenje nekih interesovanja (npr. hor), a neka su osnovana iz humanih razloga (npr. udruženje Živimo zajedno za pomoć osobama sa smetnjama u razvoju). Priča o udruženjima građana ima za cilj podsticanje osećaja pripadnosti zajednici i spremnosti za udruživanje sa drugima kako bi bolje funkcionisali i bolje se osećali u svojoj zajednici. Upoznavanje učenika sa solidarnošću i volontiranjem treba da obezbedi jačanje vrednosti zajedništva, humanosti, lične odgovornosti i poštovanja različitosti u okviru lokalne zajednice.
Program pruža velike mogućnosti da se učenici tokom cele školske godine uključuju u različita dešavanja u lokalnoj zajednici (tradiconalni vašari, posela, izložbe, druženja, smotre, festivali, takmičenja, susreti…) i jačaju veze sa drugim građanima (starijim, bolesnim, druge vere, druge nacije…).
Učenik na kraju trećeg razreda treba da:
• svojim ponašanjem pokazuje da prihvata različitost drugih;
• prepoznaje u svom okruženju primere nejednakog postupanja prema nekoj osobi ili grupi na osnovu nekog njihovog ličnog svojstva;
• se ponaša na način koji uvažava sopstvene i tuđe potrebe, prava i osećanja u svakodnevnim situacijama;
• prepoznaje primere solidarnosti u svom okruženju, pričama, filmovima;
• ukaže vršnjacima na osobe ili grupe u svom okruženju kojima je potrebna pomoć i podrška;
• objasni razliku između saosećanja, solidarnosti i sažaljenja na datom primeru;
• ukaže na uprošćeno, pojednostavljeno, generalizovano i najčešće netačno prikazivanje nekoga na prikazanim primerima;
• navede nekoliko institucija u svom okruženju koje brinu o potrebama i pravima građana, posebno dece;
• navede šta bi voleo da ima u svojoj lokalnoj zajednici što sada nedostaje;
• traži pomoć u situacijama kršenja svojih ili tuđih prava;
• navede jedno udruženje građana u svom okruženju i opiše čime se bavi;
• opiše na koje sve načine deca njegovih/njenih godina mogu da brinu o svojoj lokalnoj zajednici;
• pažljivo sluša sagovornika, slobodno iznosi mišljenje, obrazlaže ideje, daje predloge i prihvata da drugi mogu imati drugačije mišljenje;
• ispoljava zainteresovanost za saradnju i učešće u grupnom radu;
• zajedno sa ostalim učenicima učestvuje u pronalaženju osoba kojima je potrebna pomoć, u izradi plana i realizaciji akcije, njenoj promociji i vrednovanju.
Nikada nije bilo lakše saznati gde se šta nalazi na planeti. Dovoljan je jedan klik i svet je pred nama....
„Obrazovanje je najmoćnije oružje koje možete upotrebiti da promenite svet.“ – Nelson Mandela. Prema podacima Republičkog zavoda za statistuku u...
„Mama, tata, ja ovo nikad neću razumeti“. Za mnogu decu, hemija nije samo školski predmet. Ona je simbol straha, neuspeha...
Za mnogu decu matematika je sinonim za stres, strah i beskrajne zadatke bez značenja. Međutim, profesor Andrej Pavlović iz Smedereva,...
Škola bi trebalo da bude mesto gde deca uče da misle, pitaju i maštaju — ali da li je danas...
„Hoću pravdu za fiziku!“ – poručuje dr Tijana Prodanović Koliko puta ste čuli: „Fizika mi nikad nije išla!“ ili „Upisaću...